Zajednički rad na važnim pitanjima
U početnoj fazi prioritet pakta bit će mjere u četiri područja koja donose neposrednu korist ne samo za klimu i okoliš već i za zdravlje i dobrobit građana: zelene površine, zelena mobilnost, zelene zgrade i zelena radna mjesta.
Ciljevi pakta su otvoreni i razvijat će se na temelju potreba i doprinosa uključenih ljudi i organizacija.
Mjere EU-a u području klime i održivosti
EU svojim zakonodavstvom, politikama i programima poduzima mjere u mnogim područjima. U nastavku možete pronaći neke primjere.
Klimatska politika
EU do 2050. želi postići klimatsku neutralnost, odnosno postati gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova.
Taj je cilj srž europskog zelenog plana te je u skladu s obvezom EU-a na temelju Pariškog sporazuma o globalnom djelovanju u području klime. Komisija će predložiti europski propis o klimi kako bi politička obveza postala pravna obveza.
Kako bismo lakše postigli taj ambiciozni cilj, predlažemo i povećanje naših ciljeva u području klime i energije za 2030. Prema našem Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., emisije stakleničkih plinova smanjili bismo za 55 % u odnosu na razine iz 1990.
Glavno zakonodavstvo i politike EU-a u području klime:
- sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, industrije i letova unutar EU-a
- nacionalni ciljevi za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom za trgovanje emisijama, kao što su promet, zgrade i poljoprivreda
- osiguravanje da europske šume i zemljišta doprinose suzbijanju klimatskih promjena
- smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa, npr. normama za emisije CO2 iz vozila
- poticanje energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i upravljanja energetskim i klimatskim politikama država članica EU-a
- promicanje inovativnih tehnologija s niskim razinama emisija ugljika
- postupno ukidanje uporabe fluoriranih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje
- zaštita ozonskog omotača
- prilagodba na utjecaje klimatskih promjena
- financiranje mjera u području klime
Aktivno surađujemo s drugim zemljama i regijama na ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, te kao jedan od najvećih izvora međunarodnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena pomažemo zemljama u razvoju.
Povezane teme:
Bioraznolikost
Vrijeme je da ponovno uspostavimo prekinutu vezu s prirodom. Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i širenje razornih pandemija jasno su upozorenje.
EU-ova Strategija za bioraznolikost omogućit će da se europski okoliš do 2030. počne oporavljati:
- Iz različitih će se izvora 20 milijardi EUR godišnje namijeniti za bioraznolikost, među ostalim u obliku sredstava EU-a te nacionalnih i privatnih sredstava.
- Uspostavit će se zaštićena područja na najmanje 30 % kopna i 30 % mora u Europi.
- Obnovit će se narušeni kopneni i morski ekosustavi u cijeloj Europi.
- Posadit će se 3 milijarde stabala do 2030.
- Upotreba i štetni učinci pesticida smanjit će se za 50 % do 2030.
- EU će preuzeti vodeću ulogu u svijetu u svladavanju krize bioraznolikosti.
Povezane teme:
- Mjere EU-a u području okoliša
- Natura 2000
- Program LIFE
- Zeleni tjedan EU-a
- Centar znanja o bioraznolikosti
- EU-ova košnica informacija o oprašivačima
- EU4Ocean

Održivi prehrambeni sustavi
EU-ovom strategijom „od polja do stola” Europljanima će se osigurati pristup zdravoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj hrani:
- Zaštitit će se okoliš i očuvati bioraznolikost.
- Upotreba kemikalija i opasnih pesticida smanjit će se za 50 % do 2030.
- Radit će se na suzbijanju protiv klimatskih promjena.
- Osigurat će se pravedan ekonomski povrat u lancu opskrbe.
- Udio ekološkog uzgoja povećat će se na 25 % ukupnih poljoprivrednih površina do 2030.
Povezane teme:
- Mjere EU-a u području hrane, poljoprivrede i ribarstva
- Platforma EU-a o gubitku i rasipanju hrane
- Ekološki uzgoj
- Europska mreža za ruralni razvoj
- Platforma BlueInvest
- Misija Obzora Europa u području zdravlja tla i hrane
Čista energija
Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a neophodna je za postizanje naših klimatskih ciljeva.
Naša su glavna načela sljedeća:
- davanje prednosti energetskoj učinkovitosti i razvoj energetskog sektora uglavnom utemeljenog na obnovljivim izvorima
- sigurna i cjenovno pristupačna opskrba energijom u EU-u
- potpuno integrirano, međupovezano i digitalizirano europsko energetsko tržište.
Strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik otvorit će put prema učinkovitijem i bolje povezanom energetskom sektoru radi postizanja dva važna cilja: čišćeg planeta i snažnijeg gospodarstva.
To je ključno za postizanje europskog cilja klimatske neutralnosti do 2050. s obzirom na to da iz energetskog sustava dolazi 75 % emisija stakleničkih plinova.
Povezane teme:
- Mjere EU-a u području energije
- Europska platforma za energetsku učinkovitost (E3P)
- Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju
- Opservatorij za energetsko siromaštvo
- Čista energija za otoke EU-a
- Forumi o ulaganju u održivu energiju
- Energetski forum građana
- Energetske zajednice

Održiva industrija
Ako želimo postići ciljeve u području klime i okoliša, svoju industrijsku politiku moramo bazirati na kružnom gospodarstvu.
Industrijska strategija poduprijet će zelenu tranziciju:
- Potaknut će se razvoj novih tržišta za klimatski neutralne i kružne proizvode.
- Modernizirat će se i iskoristiti domaće i globalne prilike kako bi se osigurao napredak i budući prosperitet.
- Dekarbonizirat će se energetski intenzivne industrije (npr. proizvodnja cementa i čelika).
U akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo predstavit će se politika „održivih proizvoda” kako bi se potaknulo smanjenje uporabe i ponovna uporaba materijala prije njihova recikliranja. Utvrdit će se minimalni zahtjevi kojima bi se spriječilo da se na tržište EU-a stavljaju proizvodi štetni za okoliš. Raskrinkat će se lažne tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš.
Djelovanje će biti usmjereno na resursno intenzivne sektore kao što su tekstilna industrija, građevinarstvo te sektori elektronike i plastike.
Povezane teme:
- Znak za okoliš EU-a
- Oznaka energetske učinkovitosti i ekološki dizajn
- Europska platforma dionika kružnog gospodarstva
- Savez za kružnu plastiku
- Inicijativa za potkrjepljivanje ekoloških tvrdnji
- Europske nagrade poduzećima za postignuća u području zaštite okoliša
- EU-ov sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS)
- Europski centar znanja o učinkovitosti resursa (EREK)
Izgradnja i obnova
Zgradama se može pripisati oko 40 % energije utrošene u Europi, ali godišnje se samo 1 % zgrada obnovi radi povećanja energetske učinkovitosti. Osim toga, za izgradnju, upotrebu i obnovu zgrada potrebne su velike količine energije i sirovina kao što su pijesak, šljunak i cement.
Zahvaljujući valu obnove udvostručit će se godišnja stopa energetske obnove zgrada u idućih deset godina:
- Poboljšat će se kvaliteta života ljudi koji žive u zgradama i koji se njima koriste.
- Smanjit će se emisije stakleničkih plinova u Europi.
- Otvorit će se do 160 000 dodatnih zelenih radnih mjesta u građevinskom sektoru.
S obzirom na to da si gotovo 34 milijuna Europljana ne može priuštiti odgovarajuće grijanje doma, obnova je važan odgovor na energetsko siromaštvo. Njome se može pridonijeti zdravlju i dobrobiti ranjivih osoba i ujedno smanjiti njihove izdatke za energiju.
Povezane teme:
- Energetski učinkovite zgrade
- Promatračka skupina za obnovu zgrada EU-a
- Novi europski Bauhaus
- Pametno financiranje za pametne zgrade
- Level(s)

Održiva mobilnost
Iz prometa potječe četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji, a taj udio neprestano raste.
Europskim zelenim planom želi se smanjiti te emisije za 90 % do 2050., i to:
- proširenjem trgovanja emisijama na pomorski sektor
- smanjenjem broja besplatnih emisijskih jedinica koje se dodjeljuju zračnim prijevoznicima u okviru trgovanja emisijama
- postavljanjem približno milijun javnih postaja za punjenje i opskrbu do 2025. za 13 milijuna vozila s nultim i niskim emisijama za koja se očekuje da će dotad prometovati europskim cestama
- povećanjem upotrebe željeznice ili vodnih putova za teretni prijevoz
- proglašenjem 2021. Europskom godinom željeznice radi promicanja željeznice kao održivog, inovativnog i sigurnog prijevoznog sredstva
- smanjenjem emisija iz zračnog prometa za do 10 % putem jedinstvenog europskog neba bez troškova za potrošače i poduzeća
Povezane teme:
- Mjere EU-a u području čistog prijevoza i gradskog prijevoza
- CIVITAS
- Europski tjedan mobilnosti
- Alat za zelenu vožnju
- Europska platforma za čiste autobuse
- Regulacija pristupa gradovima
- Sustav za praćenje istraživanja i inovacija u području prometa
Uklanjanje onečišćenja
Onečišćenje šteti našem zdravlju i okolišu. Riječ je o glavnom uzroku brojnih bolesti i preuranjenih smrti povezanom s okolišem, osobito kad je riječ o djeci, ljudima s određenim zdravstvenim problemima i starijim osobama.
Osim što utječe na zdravlje ljudi, onečišćenje je i jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti. Ono smanjuje sposobnost ekosustava da pružaju usluge kao što su sekvestracija ugljika i dekontaminacija.
- Akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja spriječit će se i ukloniti onečišćenje iz zraka, vode, zemlje i proizvoda široke potrošnje te će se ambicija nulte stope onečišćenja prenijeti u sva područja politika.
- Strategijom za metan nastoji se ograničiti porast temperature do 2050., poboljšati kvalitetu zraka i ojačati globalno vodstvo EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.
- Strategija održivosti za kemikalije nadovezat će se na sofisticirano europsko zakonodavstvo u području kemikalija radi bolje zaštite građana i okoliša te poticanja inovacija za razvoj sigurnih i održivih kemikalija.
Povezane teme:
Održivo financiranje i ulaganje
Usmjeravanjem privatnih ulaganja, kao dopune javnim sredstvima, u prelazak na klimatski neutralno, resursno učinkovito i pravedno gospodarstvo otporno na klimatske promjene želimo podržati ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana.
Financijski sektor može pomoći u sljedećem:
- preusmjeravanju ulaganja prema održivijim tehnologijama i poduzećima
- financiranju održivog dugoročnog rasta
- stvaranju niskougljičnog kružnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.
Trenutačno nastojimo pronaći načine kako uključiti pitanja održivosti u naš okvir financijske politike kako bismo mobilizirali financijska sredstva za održiv rast.
Povezane teme:
- Plan ulaganja za europski zeleni plan
- Europski fond za strateška ulaganja
- Platforma za održivo financiranje
- Europska taksonomija održivih aktivnosti
- Standard EU-a za zelene obveznice
Pravedna tranzicija
Prelazak na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo mora biti pravedan i nitko ne smije biti zapostavljen.
Neka područja koja se uvelike oslanjaju na ekstraktivne industrije i s njima povezanu proizvodnju energije kao i industrije s visokim emisijama ugljika morat će prestrukturirati i/ili diversificirati svoje gospodarstvo, sačuvati socijalnu koheziju i obučiti/prekvalificirati radnike i mlade kako bi se pripremili na buduća radna mjesta.
Kao odgovor na posebne poteškoće s kojima se suočavaju te regije, Komisija je uvela mehanizam za pravednu tranziciju, putem kojeg se pruža ciljana potpora.
Povezane teme:
Gradovi i regije
Europske regije sve će se više suočavati s posljedicama klimatskih promjena. Za zelenu tranziciju presudno je djelovanje u gradovima i ruralnim područjima diljem Europe.
Povezane teme:
- Mjere EU-a u području regionalnog i urbanog razvoja
- Međudržavna i međuregionalna suradnja
- Europski tjedan regija i gradova
- Regionalne kampanje
- Gradovi i urbani razvoj
- Plan EU-a za gradove
- Living-in.eu
- Misija Obzora 2020.: klimatski neutralni i pametni gradovi
Istraživanja i inovacije
Istraživanja i inovacije imaju ključnu ulogu u našoj borbi protiv klimatskih promjena.
Istraživanja u EU-u i u svijetu znatno su unaprijedila naše znanje o uzrocima klimatskih promjena. Danas je najveći izazov razmotriti i predvidjeti učinke klimatskih promjena i efikasno reagirati na njih.
Povezane teme:
- Potpora EU-a istraživanjima i inovacijama u borbi protiv klimatskih promjena
- Obzor 2020.: zaštita okoliša i klimatska politika
- Obzor Europa
- Copernicus – pogled Europe na Zemlju
- Europski portal podataka
Mjere na međunarodnoj razini
EU nastoji riješiti globalna pitanja održivosti poduzimanjem mjera u Europi i suradnjom sa zemljama i regijama izvan Europe.
Povezane teme: