Glavni sadržaj
European Climate Pact

Prioritetne teme

Pakt obuhvaća brojne aktivnosti za borbu protiv klimatskih primjena i zaštitu okoliša. U nastavku su prva prioritetna područja kojima će se baviti.

Zajednički rad na važnim pitanjima

U početnoj fazi prioritet pakta bit će mjere u četiri područja koja donose neposrednu korist ne samo za klimu i okoliš već i za zdravlje i dobrobit građana: zelene površine, zelena mobilnost, zelene zgrade i zelena radna mjesta.

Ciljevi pakta su otvoreni i razvijat će se na temelju potreba i doprinosa uključenih ljudi i organizacija.

Mjere EU-a u području klime i održivosti

EU svojim zakonodavstvom, politikama i programima poduzima mjere u mnogim područjima. U nastavku možete pronaći neke primjere.

Klimatska politika

EU do 2050. želi postići klimatsku neutralnost, odnosno postati gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova.

Taj je cilj srž europskog zelenog plana te je u skladu s obvezom EU-a na temelju Pariškog sporazuma o globalnom djelovanju u području klime. Komisija će predložiti europski propis o klimi kako bi politička obveza postala pravna obveza.

Kako bismo lakše postigli taj ambiciozni cilj, predlažemo i povećanje naših ciljeva u području klime i energije za 2030. Prema našem Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., emisije stakleničkih plinova smanjili bismo za 55 % u odnosu na razine iz 1990.

Glavno zakonodavstvo i politike EU-a u području klime:

Aktivno surađujemo s drugim zemljama i regijama na ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, te kao jedan od najvećih izvora međunarodnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena pomažemo zemljama u razvoju.

Povezane teme:

Bioraznolikost

Vrijeme je da ponovno uspostavimo prekinutu vezu s prirodom. Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i širenje razornih pandemija jasno su upozorenje.

EU-ova Strategija za bioraznolikost omogućit će da se europski okoliš do 2030. počne oporavljati:

  • Iz različitih će se izvora 20 milijardi EUR godišnje namijeniti za bioraznolikost, među ostalim u obliku sredstava EU-a te nacionalnih i privatnih sredstava.
  • Uspostavit će se zaštićena područja na najmanje 30 % kopna i 30 % mora u Europi.
  • Obnovit će se narušeni kopneni i morski ekosustavi u cijeloj Europi.
  • Posadit će se 3 milijarde stabala do 2030.
  • Upotreba i štetni učinci pesticida smanjit će se za 50 % do 2030.
  • EU će preuzeti vodeću ulogu u svijetu u svladavanju krize bioraznolikosti.

Povezane teme:

 

Biodiversity
guenterguni

Održivi prehrambeni sustavi

EU-ovom strategijom „od polja do stola” Europljanima će se osigurati pristup zdravoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj hrani:

  • Zaštitit će se okoliš i očuvati bioraznolikost.
  • Upotreba kemikalija i opasnih pesticida smanjit će se za 50 % do 2030.
  • Radit će se na suzbijanju protiv klimatskih promjena.
  • Osigurat će se pravedan ekonomski povrat u lancu opskrbe.
  • Udio ekološkog uzgoja povećat će se na 25 % ukupnih poljoprivrednih površina do 2030.

Povezane teme:

Čista energija

Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a neophodna je za postizanje naših klimatskih ciljeva.

Naša su glavna načela sljedeća:

  • davanje prednosti energetskoj učinkovitosti i razvoj energetskog sektora uglavnom utemeljenog na obnovljivim izvorima
  • sigurna i cjenovno pristupačna opskrba energijom u EU-u
  • potpuno integrirano, međupovezano i digitalizirano europsko energetsko tržište.

Strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik otvorit će put prema učinkovitijem i bolje povezanom energetskom sektoru radi postizanja dva važna cilja: čišćeg planeta i snažnijeg gospodarstva.

To je ključno za postizanje europskog cilja klimatske neutralnosti do 2050. s obzirom na to da iz energetskog sustava dolazi 75 % emisija stakleničkih plinova.

Povezane teme:

 

Clean energy
Young maintenance engineer team working in wind turbines at sunset
serts

Održiva industrija

Ako želimo postići ciljeve u području klime i okoliša, svoju industrijsku politiku moramo bazirati na kružnom gospodarstvu.

Industrijska strategija poduprijet će zelenu tranziciju:

  • Potaknut će se razvoj novih tržišta za klimatski neutralne i kružne proizvode.
  • Modernizirat će se i iskoristiti domaće i globalne prilike kako bi se osigurao napredak i budući prosperitet.
  • Dekarbonizirat će se energetski intenzivne industrije (npr. proizvodnja cementa i čelika).

U akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo predstavit će se politika „održivih proizvoda” kako bi se potaknulo smanjenje uporabe i ponovna uporaba materijala prije njihova recikliranja. Utvrdit će se minimalni zahtjevi kojima bi se spriječilo da se na tržište EU-a stavljaju proizvodi štetni za okoliš. Raskrinkat će se lažne tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš.

Djelovanje će biti usmjereno na resursno intenzivne sektore kao što su tekstilna industrija, građevinarstvo te sektori elektronike i plastike.

Povezane teme:

Izgradnja i obnova

Zgradama se može pripisati oko 40 % energije utrošene u Europi, ali godišnje se samo 1 % zgrada obnovi radi povećanja energetske učinkovitosti. Osim toga, za izgradnju, upotrebu i obnovu zgrada potrebne su velike količine energije i sirovina kao što su pijesak, šljunak i cement.

Zahvaljujući valu obnove udvostručit će se godišnja stopa energetske obnove zgrada u idućih deset godina:

  • Poboljšat će se kvaliteta života ljudi koji žive u zgradama i koji se njima koriste.
  • Smanjit će se emisije stakleničkih plinova u Europi.
  • Otvorit će se do 160 000 dodatnih zelenih radnih mjesta u građevinskom sektoru.

S obzirom na to da si gotovo 34 milijuna Europljana ne može priuštiti odgovarajuće grijanje doma, obnova je važan odgovor na energetsko siromaštvo. Njome se može pridonijeti zdravlju i dobrobiti ranjivih osoba i ujedno smanjiti njihove izdatke za energiju.

Povezane teme:

 

Sustainable mobility
Modern tram in the old town of Reims, France
Xantana

Održiva mobilnost

Iz prometa potječe četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji, a taj udio neprestano raste.

Europskim zelenim planom želi se smanjiti te emisije za 90 % do 2050., i to:

  • proširenjem trgovanja emisijama na pomorski sektor
  • smanjenjem broja besplatnih emisijskih jedinica koje se dodjeljuju zračnim prijevoznicima u okviru trgovanja emisijama
  • postavljanjem približno milijun javnih postaja za punjenje i opskrbu do 2025. za 13 milijuna vozila s nultim i niskim emisijama za koja se očekuje da će dotad prometovati europskim cestama
  • povećanjem upotrebe željeznice ili vodnih putova za teretni prijevoz
  • proglašenjem 2021. Europskom godinom željeznice radi promicanja željeznice kao održivog, inovativnog i sigurnog prijevoznog sredstva
  • smanjenjem emisija iz zračnog prometa za do 10 % putem jedinstvenog europskog neba bez troškova za potrošače i poduzeća

Povezane teme:

Uklanjanje onečišćenja

Onečišćenje šteti našem zdravlju i okolišu. Riječ je o glavnom uzroku brojnih bolesti i preuranjenih smrti povezanom s okolišem, osobito kad je riječ o djeci, ljudima s određenim zdravstvenim problemima i starijim osobama.

Osim što utječe na zdravlje ljudi, onečišćenje je i jedan od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti. Ono smanjuje sposobnost ekosustava da pružaju usluge kao što su sekvestracija ugljika i dekontaminacija.

  • Akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja spriječit će se i ukloniti onečišćenje iz zraka, vode, zemlje i proizvoda široke potrošnje te će se ambicija nulte stope onečišćenja prenijeti u sva područja politika.
  • Strategijom za metan nastoji se ograničiti porast temperature do 2050., poboljšati kvalitetu zraka i ojačati globalno vodstvo EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.
  • Strategija održivosti za kemikalije nadovezat će se na sofisticirano europsko zakonodavstvo u području kemikalija radi bolje zaštite građana i okoliša te poticanja inovacija za razvoj sigurnih i održivih kemikalija.

Povezane teme:

Održivo financiranje i ulaganje

Usmjeravanjem privatnih ulaganja, kao dopune javnim sredstvima, u prelazak na klimatski neutralno, resursno učinkovito i pravedno gospodarstvo otporno na klimatske promjene želimo podržati ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana.

Financijski sektor može pomoći u sljedećem:

  • preusmjeravanju ulaganja prema održivijim tehnologijama i poduzećima
  • financiranju održivog dugoročnog rasta
  • stvaranju niskougljičnog kružnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

Trenutačno nastojimo pronaći načine kako uključiti pitanja održivosti u naš okvir financijske politike kako bismo mobilizirali financijska sredstva za održiv rast.

Povezane teme:

Pravedna tranzicija

Prelazak na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo mora biti pravedan i nitko ne smije biti zapostavljen.

Neka područja koja se uvelike oslanjaju na ekstraktivne industrije i s njima povezanu proizvodnju energije kao i industrije s visokim emisijama ugljika morat će prestrukturirati i/ili diversificirati svoje gospodarstvo, sačuvati socijalnu koheziju i obučiti/prekvalificirati radnike i mlade kako bi se pripremili na buduća radna mjesta.

Kao odgovor na posebne poteškoće s kojima se suočavaju te regije, Komisija je uvela mehanizam za pravednu tranziciju, putem kojeg se pruža ciljana potpora.

Povezane teme:

Gradovi i regije

Europske regije sve će se više suočavati s posljedicama klimatskih promjena. Za zelenu tranziciju presudno je djelovanje u gradovima i ruralnim područjima diljem Europe.

Povezane teme:

Istraživanja i inovacije

Istraživanja i inovacije imaju ključnu ulogu u našoj borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanja u EU-u i u svijetu znatno su unaprijedila naše znanje o uzrocima klimatskih promjena. Danas je najveći izazov razmotriti i predvidjeti učinke klimatskih promjena i efikasno reagirati na njih.

Povezane teme:

Mjere na međunarodnoj razini

EU nastoji riješiti globalna pitanja održivosti poduzimanjem mjera u Europi i suradnjom sa zemljama i regijama izvan Europe.

Povezane teme: